Građani sve češće prijavljuju prijevare putem Interneta, a najčešći oblik cyber kriminala, jest kupnja atraktivnih proizvoda po često nerealnim cijenama kao i lažno predstavljanje u kojima se osobe lažno predstavljaju kao djelatnici banke i traže podatke o bankovnom računu, te nakon toga prebacuju novac na račune u inozemstvu.
Također, često se lažno predstavljaju kao vojnici ili druge osobe, te na taj način građane dovode u zabludu i navedu ih da im pošalju novac kako bi došli u BiH i sl..
Počinitelji ovakve vrste kaznenih djela preko Interneta nude na prodaju određeni proizvod ili strojeve za koji postoji zainteresiranost većeg broja ljudi kao što su atraktivni modeli mobitela, popularni modeli automobila koji se prodaju po cijeni znatno nižoj od cijene ostalih automobila u istoj kategoriji, razni strojevi i mašine, brendirani odjevni predmeti i obuća, dresovi poznatih sportaša i sl. Oštećena osoba na zahtjev počinitelja plaća uplatom na tekući račun ili na virtualni račun otvoren u nekoj od sportskih kladionica, s tim da se predmetni proizvod uopće ne dostavi zainteresiranoj osobi ili joj se dostavi bezvrijedan predmet.
Preko portala za oglašavanje počinitelj na portalu kreira profil pri čemu može koristiti identifikacijske podatke stvarne ili izmišljene osobe, te preko tako kreiranog profila počinitelj "nudi na prodaju" određeni proizvod.
Jedna od karakteristika ovakvog oblika kriminaliteta je i to da počinitelj traži da se novac uplati u što kraćem vremenskom roku jer postoji mogućnost da željeni artikli budu rasprodani i slično. Na taj način počinitelj ustvari radi pritisak na zainteresiranu osobu koju tako navodi da reagira što prije i bez razmišljanja.
Također, putem društvenih mreža, e-maila i aplikacija za dopisivanje, osobe se lažno predstavljaju kao vojnici ili druge osobe, te na taj način steknu povjerenje građana ili čak virtualne ljubavne veze. Nakon toga, u više navrata traže novac za razne svrhe kao što su prebacivanje prtljage, dolazak u BiH, bolničko liječenje itd., gdje se šteta mjeri u velikim novčanim iznosima, često i preko 15.000,00 KM. Nakon što građana shvate da su prevareni, prevaranti pokušavaju nestati na način da prestaje svaki oblik komunikacije, gasi se društveni profil, dok se kartice lome i bacaju i sl..
Pored navedenog, evidentirani su i slučajevi lažnog predstavljanja u kojima se osobe lažno predstavljaju kao djelatnici banke i traže potrebne podatke o bankovnom računu na način da telefonskim putem ili putem e-maila kontaktiraju građane te im prenose da su osvojili nagradnu igru ili na drugi način građane dovedu u zabludu i prikupe potrebne podatke nakon čega novac prebacuju na razne račune u inozemstvu.
Mjere koje mogu poduzeti u cilju samozaštite:
• Oprez prilikom opisane vrste „kupoprodaje“: originalni proizvodi prodaju se na za to predviđenim mjestima (portalima), na točno utvrđeni način (proceduri) i po cijenama koje su odgovarajuće poslovnoj politici svakog pojedinog brenda,
• Bez obzira na požurivanje „prodavača“ i njihovo upozorenje da se „može dogoditi da sva roba uskoro bude rasprodana“ – ne žuriti u odluci i pokušati se dodatno raspitati o čemu se tu ustvari radi. Savjet se može potražiti kod prijatelja i poznanika, ali i na otvorenim izvorima na Internetu,
• Dogovorite kupoprodaju na pola puta, te podijelite troškove ili putem brze pošte prilikom čega je potrebno da uvjeti kupnje budu plaćanje nakon otvaranja,
• Savjet je da se ne kupuje na neviđeno. Možda imate nekog prijatelja, poznanika, rodbinu ili neka netko drugi umjesto vas ode pogledati predmet kupovine kako bi bili sigurni, te neka ta osoba vama od povjerenja obavi kupovinu i tu budite sumnjičavi iako nisu svi prodavatelji prevaranti,
• Ukoliko dobijete poruku, e-mail ili na neki drugi način budete kontaktirani od strane nepoznatih osoba ili drugih osoba za koje smatrate da vam se ne bi na taj način javile ili tražile određene novce, podatke ili usluge, nemojte otvarati privitke koju su Vam poslani uz tu poruku niti odgovarajte na te poruke, nego istu izbrišite i blokirajte tu osobu, eventualno ukoliko se radi o poznatoj osobi prvo ju kontaktirajte putem telefona i provjerite da li je to zaista ona,
• Svemu na internetu pristupajte s logičkim razmišljanjem, oprezom i dozom nepovjerenja dok niste sigurni u ono što radite.
Navode iz MUP-a HB županije.
