Vijeće za opće poslove Europske unije danas bi trebalo razmatrati zahtjev BiH za članstvo u EU.
Sve najave i očekivanja idu prema tome da će vjerodostojni napori vlasti u BiH biti prepoznati na sjednici Vijeća i da će BiH dobiti “zeleno svjetlo”, a onda i zaključak kojim će bit zadužena Europska komisija u idućih nekoliko mjeseci pripremiti upitnik za BiH, piše Večernji list BiH.
Dogovori i odluke
Dolazi u trenutku kada je politička situacija u zemlji napeta, ali i kada se vidi konkretan napredak u provedbi Reformske agende koja je za EU također vrlo važan dokument. Kako bi došla u ovu fazu, BiH je morala napraviti puno posla, uključujući i prilagodbu SSP-a i usvajanje Mehanizma koordinacije. Vjerodostojnost zahtjeva zahtijevala je i dugotrajna i vrlo intenzivna lobiranja u kojima je posebno prednjačio hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović tijekom čijeg je predsjedanja i napravljen najveći iskorak te predan zahtjev za članstvo u EU. Mnogi susreti, razgovori i procesi odvijali su se daleko od očiju javnosti, a upravo su hrvatski predstavnici igrali posredničku ulogu u mnogima od njih. Čovićev optimizam glede europskog puta nerijetko je nailazio i na nerazumijevanje pojedinih političara. Da je postupao ispravno i da je taj napor dao rezultat pokazuju i očekivanja od današnjeg sastanka u Bruxellesu. Početkom rujna je i povjerenik EU za susjedstvo i proširenje Johannes Hahn izjavio da će na današnjoj sjednici dati zadatak EK da počne pripremati upitnik za BiH. - U njemu će biti puno detalja za ispuniti, prije svega, slučaj “Sejdić-Finci” te drugi detalji koje je “BiH sklonila u posljednje 2-3 godine da joj ne budu teret”, kazao je jučer Čović.
Položaj Hrvata u BiH
Ono što BiH predstoji je rješavanje otvorenih pitanja, pa i ravnopravnosti konstitutivnih naroda koje je po mnogo čemu pitanje svih pitanja u BiH. Na to je u nedavnom pismu veleposlanicima zemalja članica Vijeća za provedbu mira upozorio i hrvatski član Predsjedništva BiH. On je konkretnim primjerima sustavnog obespravljivanja Hrvata, u kojem je sudjelovala i međunarodna zajednica preko svojih predstavnika, upozorio da su izmjene Ustava i Izbornog zakona jedini put da se dugoročno postigne ravnopravnost triju naroda. Sve je više signala kako je problem neravnopravnosti bh. naroda prihvaćen i u EU kao jedan od prioriteta u budućnosti. U tom kontekstu i vraćanje slučaja “Sejdić-Finci” za pregovarački stol. Naravno, usporedno s tim procesom BiH će morati odgovarati na upitnik EU, a potom i provoditi konkretne obveze koje nameće EU svim zemljama koje se žele pridružiti toj asocijaciji.
