Pregovori o reformi Izbornog zakona u BiH moraju se nastaviti jer ne postoji nikakva alternativa unutarnjem dogovoru o ovom važnom pitanju, a odgoda izbora planiranih za početak listopada ove godine samo bi pomogla da se dobije na vremenu i boljem ozračju za postizanje kompromisa. Piše Večernji list BiH.
Očekivanja i procjene
Protekli razgovori stranačkih čelnika u Sarajevu odvijali su se u dobrom ozračju i činilo se u jednom trenutku kako su postojali izgledi da se postupno dođe do kompromisnog rješenja. No, ipak su prekinuti, bez dogovora. Iako su nakon zadnjih pregovora europski medijatori najavili da više neće posredovati u sastancima za mogući dogovor, u svemu se ipak očekuje itekako velika pomoć međunarodne zajednice, odnosno njihovih posrednika kako bi se dala prilika za postizanje dogovora o izbornoj reformi u BiH. Stranci sigurno prate ono što se događa unutar BiH i spremni su se uključiti u određenom trenutku. - Ustavni sud BiH potvrdio je kako presuda po apelaciji Bože Ljubića nije provedena, navodeći da je zadaća političkih stranaka riješiti ovo pitanje u parlamentarnoj proceduri. Istodobno, Ustavni sud BiH ne miješa se ni na koji način u pregovore koji se o tome vode - rekao je predsjednik tog suda Mato Tadić. Tadić je na konferenciji za novinare u Sarajevu podsjetio kako je još 2016. donesena presuda po prizivu Bože Ljubića u odnosu na ustavnost nekih odredbi Izbornog zakona i time je za ovaj Sud posao završen. "Odluku smo donijeli 2016. i završili s tim, a 2017. donijeli rješenje da presuda nije izvršena. Sve drugo nije naše nego je stvar politike", kazao je Tadić. Na taj je način sugerirao kako političari nisu završili svoj posao pa ostaje krajnje prijeporno je li moguće održati izbore, odnosno provesti rezultate budući da je osporen način distribucije mandata izaslanika za Dom naroda iz pojedinih županija, ali vjerojatno i najvažnija rečenica da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda. Ako postoje i najmanji izgledi za dogovor, odgoda izbora potpuno je opravdana. Jer, pravno gledano, ne postoje preduvjeti za održavanje izbora unatoč drukčijim spinovima iz Sarajeva. Ipak, politički razlozi jednako su važni jer bi organizacija izbora bez novog Izbornog zakona dovela do pravne, ali i političke konfuzije koja bi samo otežala stabilizaciju odnosa unutar BiH. Dio bošnjačkih stranaka koje odbijaju svaku ideju o odgodi izbora vjerojatno neće mijenjati svoj stav, ali očito je da i na bošnjačkoj političkoj sceni postoje akteri koji su spremni na takav potez ako i međunarodna zajednica podrži takav pristup.
Relaksacija odnosa
Što se tiče srpskih stranaka, one su prvo odbacile mogućnost odgode održavanja izbora, ali u najnovijim istupima itekako su otvorene za takvu mogućnost. Jasno je i njima kako bi odgoda izbora napravila manje štete, ako bi je uopće i bilo, od brzopletog organiziranja izbora bez jasnih izbornih pravila i sa sumnjivim legitimitetom. O provedbi rezultata tako organiziranih izbora suvišno je i govoriti. - Pitanje je što bi BiH uopće izgubila ako se izbori prolongiraju za neko jasno definirano vrijeme. Ako je to cijena koju treba platiti kako bi se relaksirali odnosi u BiH i osiguralo održavanje fer i demokratskih izbora, teško da bi netko mogao biti protiv toga, smatraju politički analitičari. Uostalom, BiH je redovito potrebno više mjeseci za provedbu izbornih rezultata. Uz dogovoreni i reformirani Izborni zakon gotovo je sigurno da bi provedba rezultata izbora bila brža. Drugim riječima, odgoda izbora u konačnici možda uopće ne bi rezultirala kašnjenjem provedbe izborne volje. Posve je jasno kako nije moguće bez političkog dogovora, a što je naveo Ustavni sud BiH, dobiti ustavan Izborni zakon. Ustavni sud BiH nijednom nije naveo kako Središnje izborno povjerenstvo može razriješiti dvojbu, odnosno popuniti praznine koje su nastale s brisanjem neustavnih odredbi Izbornoga zakona BiH.
