Plaćaju li građani BiH previsoke cijene osnovnih životnih namirnica, čak i neovisno o posljednjoj krizi? Zašto su cijene pojedinih prehrambenih artikala u BiH često veće i od cijena u trgovinama mnogo bogatije zapadne Europe? Pitanja su ovo koja građani postavljaju mjesecima, piše Večernji list BiH.

Podnesena inicijativa

Brojna poskupljenja posljednjih mjeseci otežala su život stanovnicima BiH koji spadaju u red najsiromašnijih u Europi. Prosječne plaće u BiH višestruko su manje, ali cijene u trgovinama približno su iste. I prije pojave pandemije koronavirusa veliki broj bh. građana živio je teško, na granici ili pak ispod granice siromaštva. S pandemijom i stalnim poskupljenjima sve je postalo još gore. Očajnički mole da vlast nešto učini. Izaslanica u Domu naroda Parlamenta FBiH Alisa Hajdarović podnijela je inicijativu u kojoj od Federalne uprave za inspekcijske poslove traži da izvrši kontrolu ulaznih cijena roba osnovnih životnih namirnica, marži koje se primjenjuju te izlaznih cijena roba osnovnih životnih namirnica. - Svjedoci smo svakodnevnog divljanja cijena na tržištu, gdje su cijene jednog proizvoda dan za danom različite i sve veće. S obzirom na to da je Vlada FBiH donijela odluku o ograničavanju marži za osnovne životne namirnice, tražim od Federalne uprave za inspekcijske poslove da uradi kontrolu uvoznih cijena tih roba, marži koje se primjenjuju i izlaznih cijena u maloprodaji - kazala je Hajdarović. Kao primjer navela je da jedna tvrtka, koja se bavi distribucijom proizvoda za ugostiteljstvo, nudi svojim kupcima maslac uvezen iz Turske po maloprodajnoj cijeni od 13,50 KM/kg. - Isti taj maslac u isto vrijeme, otprilike prije mjesec dana, u jednom domaćem lancu trgovina prodavan je po cijeni od 19,50 KM/kg. Danas je već cijena tog maslaca u tom istom lancu trgovina 24,45 KM/kg. Ako malo bolje razmislimo, maloprodajna cijena u distributerskoj firmi je 13,50 KM, dakle, u veleprodaji je još manja i kada od toga oduzmemo popust koji veliki kupci dobiju na količinu kupljene robe, onda ćemo lako shvatiti da je marža na proizvod koji kupujemo u trgovačkom centru sigurno nekih 60 do 70% ili čak i više. Gdje je ovdje ograničenje marže i gdje je u svemu ovome mali, sitni kupac, prosječno domaćinstvo u BiH - pita se Hajdarović i zahtijeva od Federalne uprave za inspekcijske poslove da vrlo ozbiljno i žurno pristupi kontroli cijena životnih namirnica kako bi se ovaj trend divljanja cijena prekinuo.

Maslac nije na listi

Inspekcijski nadzor nad formiranjem cijena i marži pojedinih osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda vrši se primjenom odluke o izmjeni odluke o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode kojima je utvrđena lista od 17 grupa proizvoda na koje se odnosi mjera neposredne kontrole cijena. - Maslac se ne nalazi na listi od 17 proizvoda za koje je ograničena marža, zbog čega ovaj proizvod ne podliježe inspekcijskoj kontroli na temelju spomenute odluke. S obzirom na to da se radi o robi široke potrošnje koja je prisutna u velikom broju prodajnih objekata, pozivamo gospođu Hajdarević da nam dostavi konkretne informacije o poslovnim subjektima kod kojih su uočene česte promjene cijena, na osnovi kojih će Federalni tržišni inspektorat izvršiti detaljan inspekcijski nadzor po drugim zakonskim osnovama - poručio je ravnatelj Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović. I dok svi prebacuju lopticu krivnje ili odgovornosti, ceh na kraju plaćaju ionako osiromašeni građani. Veliki broj osnovnih prehrambenih artikala plaćamo skuplje nego ostali, a trgovci visoke cijene plaćaju činjenicom da većinu proizvoda uvozimo i da smo ovisni o stanju na svjetskom tržištu.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u