Afrička svinjska kuga pogodila je uzgajivače svinja u Šamcu, Bijeljini i Brčko Distriktu.
Situacija je alarmantna, a timovi koji upravljaju ovom krizom su na terenu. Oko trideset farmi je prijavilo bolest, a Grad Bijeljina je obustavio rad stočnih pijaca.
S najnovijim informacijama s terena za N1 se javio direktor veterinarskog instituta Republike Srpske Vaso Butozan.
“Ja se nalazim u Šamcu s kolegama iz Republičkog kriznog centra da lokalnom kriznom centru uputimo savjet šta su njihove obveze, da izvrše eutanaziju životinja i nađu mjesto gdje će ih zakopati kako bi riješili ovu krizu. Preporuke za farmere jesu da ne šire paniku. Razumijemo strah. Da ne odbaciju nekrotrolirane životinje bez sanacije. Svaka lokalna zajednica je odredila službu da upravljaju kriznom situacijom. Ni slučajno životinje ne izvoziti na druga podrčja da se ne širi bolest već pratiti odluke centra. Veći broj timova radi, uzimaju se uzorci i radi se po strogim propisima koji se primjenjuju u ovim trenucima”, kaže Butozan.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruge uzgajivača svinja Republike Srpske upozorava:
“Nama je sada najbitnije da se smiri žarište. Velika je panika među uzgojivačima jer im od toga ovisi egzistencija i ministarstvo je obećalo da će nadoknaditi štetu. Molimo da se prijavljuju slučajevi, da se ništa ne krije. Stručno se trebaju ukloniti životinje da se suzbije širenje i šteta će se nadoknaditi. Vidimo da se i Europa teško bori s ovim i moramo biti izuzetno oprezni”, kaže.
Razgovarala je ekipa s N1 i s Lejlom Velić, veterinarkom-infektologinjom i šeficom laboratorija za serologiju Veterinarskog fakulteta UNSA koja je objasnila je li kuga opasna po ljude.
“Afrička svinjska kuga je opasna i obolijevaju divlje i domaće svinje. Čovjek ne obolijeva direktno, ali je ugoroženo svinjogojstvo. Izuzetno je alarmantna situacija. Ono što znamo je da se prvo pojavilo kod malih proizvođača. Te svinje puštaju vani na hranjenje i to nas upućuje da su bile u kontaktu s divljim svinjama. Možemo pretpostaviti da je virus ušao početkom godine i akumulirao zarazom domaćih svinja indirektno preko divljih svinja ili njihovih leševa”, dodaje.
Dragan Knežević iz veterinarskog instituta RS-a složio se s doktoricom da je vjerojatno uzrok miješanje domaćih svinja s divljim, ali da tek trebaju sačekati analize i utvrditi točne uzroke pojave kuge.
“Mislim da kada imamo rast i pojavu novih žarišta, moramo utvrditi podrijetlo virusa. Slažem se da je postojao kontakt s divljim životinjama. Iz tog razloga vršimo odstrel divljih svinja da vidimo imaju li virus. Teško je procijeniti uzroke u ovoj fazi. Imamo prvu prijavu 22.6. u Semberiji, a četiri dana kasnije imamo prijavu u Hrvatskoj na dva kilometra od BiH. Dan kasnije imamo prijavu bolesti u Brčko Distriktu. Razmak između žarišta je svega dva do tri kilometra, granica je rijeka Sava. Uzvodno uz rijeku pojavljuje se u Šamcu”, kazao je Knežević.
