Srpska djeca u glamočkim školima ni ove godine ne izučavaju srpski jezik i grupu nacionalnih predmeta.
Nakon gotovo 10 godina neuspješne borbe za uvođenje grupe nacionalnih predmeta, roditelji su ogorčeni. Kažu, spremni su i da djecu ispišu iz škole.
Blizanci Stefan i Luka krenuli su u prvi razred osnovne škole u Glamoču. Veoma radoznali i već uče prva slova. Kažu da u školi uče hrvatski, a kod kuće srpski.
Ružica Marković i Slobodan Radumilo u prvim školskim danima svoje djece susreću se s neobičnim problemom. Djeca po povratku iz škole od njih traže da im objasne značenje nepoznatih hrvatskih riječi.
- Moramo objašnjavati da je glazbeno muzičko, da je tjelesno fizičko, da je okružje priroda, znači oni imaju jedan dodatni teret, kaže Ružica.
Već deset godina bore se roditelji srpske djece iz ove općine za uvođenje grupe nacionalnih predmeta u škole. Bezbroj dopisa, zahtjeva i molbi poslali su na adresu ministarstva HBŽ. Odgovor, ako ga i bude – uvijek isti.
- Spominju tamo neka sela kod Kotor Varoša. Kad ministar iz Republike Srpske njima dozvoli, dozvolit će i oni ovdje, priča Slobodan.
Vrijeme je da se kršenju ustava i diskriminaciji srpske djece stane u kraj – stav je roditelja.
Roditelji učenika srpske nacionalnosti u Glamoču upozoravaju da će, ukoliko se u škole ne uvede nacionalna grupa predmeta biti primorani da poduzmu radikalne mjere.
- Da se nađu sredstva za autobus i da nam djeca idu u školu u Mrkonjić, Šipovo, Baraće. Nije bitno gdje, samo da izučavaju svoj jezik, i svoju nacionalnu grupu predmeta, naglašava Slobodan Radumilo.
Bilo bi tragično da se ove stvari prelamaju preko leđa nedužne djece, kategroičan je direktor škole Ante Ćosić, koji podržava uvođenja grupe srpskih nacionalnih predmeta u glamočke škole: "Nažalost, taj problem nije riješen jer ga ne rješava struka, a da ga rješava struka sigurno bi bio riješen."
Iz Općine Glamoč prije početka svake školske godine nadležnom ministarstvu u HBŽ upućuje se inicijativa za uvođenje srpskog jezika u škole,. Tako je bilo i sada.
- Uvijek je odgovor na to šutnja, neodgovaranje, neuvođenje, kaže Radovan Marković, načelnik općine Glamoč.
Odgovor od nadležnih u HBŽ tražili su i iz RTRS-a, ali ga nisu dobili. Iako je Ustavom BiH i županije srpski jezik jedan od tri službena, sa njegovim uvođenjem u škole još će se čekati.
Vrzino kolo se nastavlja, a jedine žrtve ovdje su, nažalost, đaci.
