Gotovo da nema proizvoda na policama trgovina i na tržnicama koji u posljednja dva mjeseca nije poskupio. Cijene nekih artikala ne rastu za 0,05 ili 0,10 KM, već naglo - za jednu, dvije, tri i više KM, piše Večernji list BiH.

Konstantni udar na džepove građani više ne mogu podnijeti. Primjera radi, osnovne namirnice - ulje, brašno, jaja, piletina i slični proizvodi drastično su poskupjeli. Ulje je sad čak 3,30 KM, a za vreću brašna, koja je do prije mjesec dana koštala 16 KM, trenutačno treba izdvojiti 20 KM.

Cijene lete u nebo

Jesmo li u recesiji ili ne, najbolje pokazuju cijene na tržnicama. Više se ne kupuje na kilogram, nego na komad. Cijene su veće za 30, 40, 50, čak i 100%. Ove godine postalo je luksuz jesti čak i kupus. Izgleda da će i zimnicu ove godine praviti samo bogati. Vreća kupusa, koja je prošle godine stajala nekoliko maraka, ove godine košta između 10 i 12 KM. Cijena krumpira već se sada kreće od 1,50 do 2,50 KM, a prošle godine moglo ga se nabaviti i za 80 - 90 feninga. Cijene su sve više, a standard sve niži. Mnogi se pitaju što nas čeka ako je sada ovako. Poljoprivrednici i uzgajivači stoke godinama grcaju u problemima, veliki broj ih je odustao od proizvodnje, farme su se ugasile. Domaća proizvodnja je premala, nemamo robnih zaliha, ovisni smo o uvozu hrane. Rješenje bi bilo pokretanje domaće proizvodnje hrane, ali, u tom slučaju, poljoprivrednicima je potrebna pomoć države. Jesenska sjetva ove godine bit će skuplja za više od 100%. Poskupjeli su sjeme, mineralna gnojiva i sredstva za zaštitu, a kako je kazao Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, ako se svemu tome doda i konstantan rast cijena goriva, onda je poskupljenje još veće. Sjetvu bi mogle ugroziti rekordno visoke cijene repromaterijala, a prije svega, mineralnih gnojiva, upozoravaju poljoprivrednici. Naime, cijena gnojiva je u posljednjih nekoliko mjeseci porasla za čak 400%. Sama ta činjenica ide u prilog najavama da BiH očekuje najskuplja jesenska sjetva u povijesti.

- Jesenska sjetva najskuplja je u povijesti poljoprivredne proizvodnje na ovim prostorima - rekao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača RS-a. Lani se cijena mineralnih gnojiva kretala od 500 do 700 KM po toni, a sada je od 1200 do 2500 KM po toni. Sve to će na kraju platiti građani kao krajnji potrošači. Poražavajuće je da se u BiH ne proizvodi ni 30% potreba hrane. Kompletna kriza pala je na teret građana koji su i prije pandemije imali nizak standard. Novca nemaju ni za osnovno, a svako, pa i najmanje poskupljenje dodatni je udarac.

- Loše živim, umirovljenik sam i doslovno kupujem na komad, koliko mogu i kad mogu - kaže jedan umirovljenik. S njim se slažu i ostali. - Imam minimalnu mirovinu i živim sve teže. Ovo je kaos, nitko ništa ne radi kako bi se olakšalo građanima, a sve je skupo - kaže umirovljenica. Ni zaposlenima u realnom sektoru nije ništa bolje.

- Kupovat će hranu tko ima novca, a tko nema, ići će u javne kuhinje. Od nadležnih nikoga nije briga za narod i za poskupljenja, niti išta rade kako bi pomogli i suzbili ta poskupljenja - kaže trgovkinja.

Život sve teži

Kako građani BiH preživljavaju - pitanje je na koje je teško ponuditi precizan odgovor. Poskupljenja hrane, ali i svega ostaloga već godinama ne prati rast plaća. Mnogi građani svoje životne troškove financiraju iz zaduženja, obično preko kreditnih kartica i prekoračenja računa, tj. minusom na karticama, odnosno troše novac koji nemaju. Sve je veći broj onih koji napuštaju BiH i odlaze za boljim životom. Cijene životnih namirnica tamo kamo idu približne su onima u BiH, ali su plaće kudikamo veće.

U BiH cijene svega konstantno rastu, samo su plaće i mirovine iste. Rekordan iznos sindikalne potrošačke košarice nije aktivirao alarm vlastima da povuku poteze i građanima barem malo olakšaju život. A život je sve teži. Kada izmire obveze, mnogi stanovnici BiH primorani su preživjeti s tek 3 KM dnevno. Samo za hranu četveročlanoj obitelji mjesečno su potrebne 964 KM, dakle, gotovo cijela prosječna plaća. Upravo su na hrani građani prisiljeni štedjeti jer su davanja za komunalne usluge prisiljeni platiti kako im bar energente ne bi isključili.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u