Sve masovnije iseljavanje i poslodavce je dovelo u nezahvalnu poziciju, pa tako danas umjesto domaćih radnika zapošljavaju Nepalce, Filipince…
Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini vidljiv je porast zapošljavanja stranih radnika, posebice u građevinarstvu. Otvoreno europsko tržište rada posljednjih godina djeluje kao magnet za domaću radnu snagu s obzirom na veće plaće i bolje uvjete rada. Tome najbolje svjedoči podatak da je BiH za deset godina napustilo oko 660.000 radnika, a otjerali su ih, smatraju stručnjaci, nepravda, korupcija, nemogućnost pronalaska odgovarajućeg posla…, piše Večernji list BiH.
Nedostaje radne snage
Sve masovnije iseljavanje i poslodavce je dovelo u nezahvalnu poziciju, pa tako danas umjesto domaćih radnika zapošljavaju Nepalce, Filipince… Prema podacima Službe za poslove sa strancima, u 2021. godini stranim državljanima odobreno je 2319 radnih dozvola, u 2022. godini 2619, dok je od 1. siječnja do 1. studenoga prošle godine odobreno 3058 radnih dozvola stranim državljanima. Iz ovih podataka vidljivo je da se uvoz strane radne snage u BiH konstantno povećava. Prošle godine najveći broj stranih radnika stigao je iz Turske (659), Srbije (531), Indije (144), Kine (140), Nepala (100)… Po jedan radnik koji je ove godine dobio dozvolu za rad u Bosni i Hercegovini došao je s Alandskih otoka, iz Angole, Etiopije, Burkine Faso, Solomonskih Otoka… Kada je u pitanju 2022. godina, najviše radnika došlo je također iz Turske (592) i Srbije (552), dok je 2021. evidentiran najveći broj radnika iz Srbije (533). U Republici Srpskoj evidentan je nedostatak radne snage, posebno u sektorima građevinarstva, poljoprivrede te ugostiteljstva i turizma, tvrdi ravnatelj Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić. Prema njegovim riječima, do toga su doveli pad nataliteta, odljev radne snage prema zemljama EU-a i struktura ekonomije, prema kojoj domaća radna snaga nema interes baviti se zanimanjima karakterističnim za tu strukturu. Rukovoditelj banjolučke podružnice Zavoda za zapošljavanje RS-a Mladen Vrećo potvrdio je da domaćem tržištu nedostaje kvalitetna radna snaga i da je Zavod izdao 1400 radnih dozvola za radnike iz Turske, Indije, Nepala, Bangladeša i Srbije. Podcjenjivanje i mizerno plaćanje radnika poslodavcima je došlo na naplatu. Građevinari iz Turske i drugih azijskih zemalja, koji na gradilištima u BiH mahom obavljaju jednostavne fizičke poslove, poslodavce koštaju mnogo više od domaće radne snage, a prema riječima upućenih, i njihove plaće znatno premašuju zaradu lokalaca.
Stranaca će trebati sve više
Prema riječima domaćih građevinskih radnika, domaći kadar koji obavlja jednostavnije fizičke poslove u prosjeku zarađuje oko šest maraka po satu, dok je satnica Turaka gotovo dvostruko veća. Smatraju da nije pošteno i to što njihovi poslodavci strancima plaćaju smještaj i tri obroka, što automatski znači da su troškovi angažmana stranaca veći. – Ono što se može okarakterizirati kao veća zarada stranaca je to što, u načelu, strani radnici rade dulje tijekom radnog dana te im je osiguran smještaj koji plaća poslodavac. Kada se sve na kraju zbroji, dođe se do većih brojeva, ali isto tako i do većeg broja radnih sati radnika koji su došli iz drugih zemalja – rekao je za Glas Srpske tajnik Udruge građevinarstva pri Gospodarskoj komori RS-a Mile Petrović. Da su troškovi poslodavca veći za stranca nego za domaći kadar, potvrđuje i direktor građevinskog poduzeća Jokić invest Ivo Jokić, koji zapošljava radnike iz Bangladeša. – Činjenica je da strani radnici nas poslodavce koštaju više nego domaći jer im moramo osigurati smještaj i tri obroka za vrijeme boravka i rada ovdje, dok domaćim radnicima osiguravamo jedan obrok. Kada je u pitanju plaća, tu je tretman isti za sve radnike. Mi bismo rado primili domaću radnu snagu da je ima – priča Jokić. Dodaje da je radnike u Bangladešu osobno angažirala njegova kompanija, bez posrednika. U RS-u je izdano 1400 radnih dozvola za radnike iz inozemstva. Od toga je 1000 radnih dozvola obnovljeno, dok je izdano 400 novih. Prema trenutačnim projekcijama, samo u ovom bh. entitetu u iduće četiri godine trebat će između 20.000 i 30.000 radnika iz inozemstva.
